Stari most na Tamišu (zvanično drumsko-železnički most) u Pančevu predstavlja jedno od najprepoznatljivijih obeležja grada i važan spomenik tehničke kulture. Podignut u prvoj polovini 20. veka kako bi trajno zamenio skelski prevoz i nestabilne pontonske mostove, ovaj metalni rešetkasti most je bio ključni faktor privredne i društvene integracije južnog Banata sa Beogradom. Danas, iako je saobraćaj većim delom preusmeren na novi most, Stari most ostaje istorijski simbol, pešačka zona i omiljeni motiv umetnika i fotografa.

U ovom članku detaljno predstavljamo istorijat nastanka mosta, njegove tehničke specifičnosti, ratna razaranja i njegovu ulogu u savremenom životu grada.

Istorijski kontekst i potreba za mostom

Vekovima je reka Tamiš bila prirodna prepreka koja je odvajala Pančevo od Beograda i ostatka Srbije. Robni i putnički saobraćaj se odvijao preko drvenih pontonskih mostova koji su se zimi morali uklanjati zbog leda, ili sporim skelama. To je znatno otežavalo trgovinu, naročito izvoz piva iz Vajfertove pivare i svile iz Svilare.

Nakon završetka Prvog svetskog rata i stvaranja Kraljevine SHS, povezivanje Banata sa Beogradom postalo je državni prioritet. Doneta je odluka o izgradnji stalnog, gvozdenog mosta koji bi omogućio i drumski i železnički saobraćaj.

Izgradnja i tehničke karakteristike

Most je projektovan po najvišim inženjerskim standardima tog vremena, sa metalnom rešetkastom konstrukcijom oslonjenom na masivne betonske stubove u rečnom koritu. Svečano je pušten u saobraćaj 1935. godine, istovremeno sa završetkom pruge Beograd-Pančevo.

Ključne tehničke karakteristike:

  • Metalni rešetkasti lukovi: Dva velika gvozdena luka daju mostu prepoznatljiv profil. Lukovi su izrađeni od visokokvalitetnog čelika i spajani hiljadama zakovica.
  • Podizni mehanizam: Kako bi se omogućio nesmetan prolazak većih teretnih parobroda i lađa do luke koja se nalazila u gornjem toku Tamiša, most je posedovao srednji segment koji je mogao da se podiže vertikalno. Ovaj mehanizam je bio vrhunac tehnologije tog doba.
  • Mešoviti saobraćaj: Preko mosta je prolazila drumska traka, kao i železnički kolosek koji je povezivao banatsku prugu sa stanicom Dunav u Beogradu.

Rušenje u Drugom svetskom ratu i obnova

Tokom Drugog svetskog rata, most je pretrpeo ozbiljna oštećenja. U aprilu 1941. godine, tokom povlačenja Vojske Kraljevine Jugoslavije pred naletom nemačkih trupa, most je miniran i delimično srušen kako bi se usporilo napredovanje okupatora.

Tokom okupacije, nemačke inženjerske jedinice su izvršile privremenu sanaciju kako bi omogućile transport uglja i poljoprivrednih proizvoda iz Banata. Potpuna rekonstrukcija i vraćanje mosta u prvobitno stanje završeni su tek nakon oslobođenja, u posleratnom periodu obnove zemlje.

Stari most danas

Izgradnjom novog, modernog betonskog mosta na obilaznici oko Pančeva, Stari most je izgubio svoj strateški tranzitni značaj, što mu je zapravo pomoglo da sačuva svoj istorijski šarm.

  • Lokalni saobraćaj: Danas se preko mosta odvija isključivo laki lokalni saobraćaj koji povezuje centar grada sa prigradskim naseljima na desnoj obali Tamiša.
  • Kulturni simbol: Most je omiljeno šetalište građana i nezaobilazan motiv za slikare i umetničke fotografe (posebno članove svetski poznatog salona fotografije u Ivanovu). Njegova metalna konstrukcija pod svetlima tokom noći stvara prelepe refleksije na vodi, čineći ulaz u Pančevo jednim od najslikovitijih u Vojvodini.