Vatrogasni dom u Pančevu, podignut u starom delu grada, predstavlja izuzetan spomenik tehničke kulture i graditeljskog nasleđa. Sedište je Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pančevo, koje je osnovano davne 1864. godine i predstavlja najstarije dobrovoljno vatrogasno udruženje u Srbiji. Sa svojim karakterističnim tornjem-osmatračnicom sa kog su dežurni vatrogasci nekada nadgledali krovove ravnog Banata, ovaj dom je više od veka bio centar građanske solidarnosti i zaštite grada od požara.

U ovom članku detaljno opisujemo istorijat osnivanja vatrogasnog društva, arhitektonske odlike doma, istorijsku ulogu osmatračnice i značaj ovog spomenika za tehničku istoriju Vojvodine.

Osnivanje najstarijeg vatrogasnog društva u Srbiji (1864)

Tokom 18. i 19. veka, požari su bili najveća opasnost za banatske varoši. Kuće su pretežno građene od drveta i naboja, pokrivane trskom ili šindrom, a grejanje i osvetljenje su se bazirali na otvorenom plamenu. Veliki požari su znali u nekoliko sati da unište cele gradske četvrti i privredne pogone, poput delova Vajfertove pivare ili Svilare.

Nakon jednog katastrofalnog požara sredinom 19. veka, građani Pančeva su pokrenuli inicijativu za formiranje profesionalne i dobrovoljne družine za gašenje požara. Pod pokroviteljstvom gradskog Magistrata, 1864. godine osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo Pančevo.

  • Multietnička saradnja: Društvo je okupljalo Srbe, Nemce, Mađare i Slovake, čineći ga prvim primerom građanske saradnje van nacionalnih i verskih podela.
  • Oprema: Prvobitna oprema se sastojala od ručnih drvenih šmrkova i buradi sa vodom koja su konjske zaprege vukle kroz blatnjave banatske ulice.

Izgradnja i arhitektura Vatrogasnog doma

Kako je društvo raslo, javila se potreba za namenskim objektom koji bi služio kao garaža za vatrogasna kola, spremište za opremu, konjušnica i prostor za obuku i dežurstva vatrogasaca. Izgradnja novog doma u ulici koja danas nosi ime Žarka Zrenjanina završena je početkom 20. veka.

Arhitektura doma spaja elemente istoricizma i rane industrijske arhitekture:

  • Garažni portali: Prizemljem dominiraju široki lučni kapijski portali od drveta i gvožđa, kroz koje su nekada izlazile konjske zaprege, a kasnije moderni vatrogasni kamioni.
  • Kula-osmatračnica: Najspecifičniji deo doma je visoki drveno-zidani toranj (osmatračnica) koji se uzdiže iznad krova. Toranj je služio za sušenje vatrogasnih creva nakon intervencije, ali pre svega za osmatranje grada. Dežurni osmatrač je sa vrha kule mogao da uoči dim u bilo kom delu Pančeva i odmah zvonom uzbuni vatrogasce.

Značaj za istoriju tehnike i solidarnosti

Vatrogasni dom u Pančevu poseduje izuzetno vrednu zbirku istorijske vatrogasne opreme koja svedoči o razvoju tehnike u Vojvodini:

  1. Ručne pumpe iz 19. veka: Drveni i mesingani šmrkovi koji su se pokretali snagom mišića nekoliko vatrogasaca.
  2. Parne štrcaljke: Tehnološki novitet sa kraja 19. veka nabavljen u Beču, koji je koristio parnu mašinu za izbacivanje vode pod pritiskom.
  3. Zastava društva: Čuva se originalna zastava Dobrovoljnog vatrogasnog društva sa natpisom "Bogu na slavu, bližnjem na spas", što je bila krilatica vatrogasaca.

Danas je zgrada Vatrogasnog doma delimično rekonstruisana i predstavlja zaštićeni spomenik tehničke kulture. Dobrovoljno vatrogasno društvo i dalje koristi deo prostorija, čuvajući tradiciju solidarnosti dugu vek i po. Toranj-osmatračnica, iako više nema praktičnu ulogu u doba satelitske i digitalne dojave požara, ostaje ponosni secesijski spomenik koji krasi nebo iznad starog Pančeva.